I. SENAT DOMOVINSKIH I IZVANDOMOVINSKIH PRIPADNIKA HRVATSKOG NARODA

7-9. SVIBNJA 2004. GODINE


Na fotografiji voditelj skupa Niko Šoljak pozdravlja prisutne goste i sudionike

Porec, - Dana 07. svibnja 2004. godine s pocetkom u 11,00 sati u hotelu «Parentium» u Porecu otpoceo je s radom I. Senat Hrvatske Dijaspore. Organizator navedenog skupa Internacionalni Klub Hrvatski iseljenika, povratnika i investitora iz dijaspore sa sjedištem u Porecu na ovaj znacajni skup pozvao je eminentne predstavnike domovinske i iseljene Hrvatske. Tako, medu brojnim uzvanicima skupu su nazocili brojni sveucilišni profesori, predstavnici i clanovi iseljenicki udruga i organizacija i dr. Tako, ilustracije radi radu senata nazocili su i aktivno sudjelovali i predstavnici dviju najznacajnijih udruga koje okupljaju hrvate u SAD-u (NFCA i CAA), predstavnici hrvatski iseljenika iz Švicarske, Njemacke i dr. zemalja. Osim predmetnih, skupu su nazocili i predstavnici Udruga branitelja proisteklih iz domovinskog rata i predstavnici Mladeži.

Predstavnici braniteljskih udruga emotivno su istupali pozdravljajuci predstavnike dijaspore

Skup je otvorio predsjednik Internacionalnog kluba – gosp. Niko Šoljak pozdravljajuci sve prisutne i zahvaljujuci se uzvanicima i gostima koji nisu žalili truda da budu tu i da daju svoj udio kako radu Senata tako i zakljuccima koji ce iz istoga proisteci. Cilj nam je – navodi Šoljak – da budemo partner vlasti, da joj pomognemo da objektivno sagleda znacaj i položaj dijaspore te da poduzme mjere kako bi se to stanje popravilo. I to ne na nikakvoj drugoj – nego na ravnopravnoj osnovi. Naime – koliko god hrvatska dijaspora upire se i želi biti priznata toliko je, ako ne i znacajnije, da hrvatska dijaspora sa svojim znanjem, sposobnostima i kapitalom ude u Hrvatsku.

Ovom prigodom se Niko Šoljak spomenuo i osnivaca kluba koji su itekako zaslužni za ono što je klub danas. Pri tome se posebno osvrnuo na legendu hrvatskog sporta i znanosti, pok. Žarka Dolinara koji je podupirao rad Kluba kao njegov pocasni clan Kluba.

Tu su još i pocasni clan dr. Srdan Bill iz Njemacke, dr. Davor Pavuna, gosp.Valcic i dr. Isti je,navodeci aktivnost Kluba posebno se osvrnuo naprotekli Sabor Mladeži koji je imao za cilj povezivanje Mladeži iseljene i domovinske Hrvatske te upozoritiinstitucije sustava na posebnosti i znacaj mlade generacijete njihove specificne potrebe. Taj skup – kako je naveo gosp. Šoljak – bio je uspješan iako je – moram to reci, bio opstruiran od upravo tih institucija. Želeci boljitak i prosperitet u odnosima Hrvatske i Dijaspore preuzimali smo zadace onih koji su za njihovo obavljanje i placeni. I što smo docekali? Umjesto da taj trud bude nagraden, a inicijativa podržana kao zajednicka i dobra- desila se opstrukcija. Ocito, rijec je o sposobnosti pojedinih cimbenika da pokrenu stvari s mrtve tocke. Nažalost, oni koji po svome položaju mogu to promijeniti svoj položaj su prvenstveno shvatili kao poziciju za uh-ljebljenje, a ne poziciju rada i doprinosa opcem dobru.Navodeci aktivnosti oko osnivanja Odbora – gosp. Niko Niko Šoljak, predsjednik Kluba, snimljen u pauzi Senata

Šoljak upoznao je nazocne sa projektom organizacije Svjetskog Odbora za sport i rekreaciju na nivou svijeta. Tu se – kako navodi – dosta daleko odmaklo apostrofirajuci odlicnu suradnju Kluba sa institucijama sistema u Hrvatskoj, posebno sa Hrvatskim nogometnim Savezom i sa HOO koji su se najviše zauzeli za taj projekt. Ta cinjenica raduje – dodaje Šoljak isticuci kako upravo njihov primjer treba biti putokaz onim tijelima i institucijama koje je prije spomenuo, a koji ne rade niti posao za koji su placeni.

MATICA ISELJENIKA: Želimo vam uspjeh u radu
na Vašem skupu….!!!!!

Hrvatska matica iseljenika iako uredno pozvana – nije se odazvala skupu. Dobri poznavatelji prilika i ponašanja Matice rekli bi - ništa neobicno. Ova organizacija koja izgleda greškom nosi naziv Matica Iseljenika niti je Matica niti je zabrinjavaju iseljenici. Opcenito, tu organizaciju (ocito) nitko i ništa ne zabrinjava. Možda jedino cinjenica da li ce im stici redovito mukom zaradena placa. Mudrome dosta!

TKO SVE NIJE DOŠAO (A POZVAN JE):

Skupu nisu nazocili (iako su pozvani) predstavnici Ministarstva vanjskih poslova. I oni, kao i Matica Iseljenika, nemaju vremena za dijasporu. Na krilima pozitivnog avisa EU-a došli su u jedno posebno stanje samozadovoljstva i sada sa njime mašu kao sa bjanko mjenicom. Što ce njima dijaspora?

Nije bilo ni zastupnika dijaspore u Hrvatskom Saboru. Oni su se izgubili strahujuci da ih istinska dijaspora nece prepoznati. Žalosno, da ne može biti žalosnije. Tko tu i koga predstavlja – nije jasno, odnosno jasno je da ovi predstavljaju sebe. Bez obzira kako se zvali i ciji «na papiru» bili zastupnici..

DIJASPORO, I HTV-u SI TEŠKA…!!!

Jedni od onih koji su pozvani i ciji dolazak nije bio upitan jesu i predstavnici HTV-a. Promjene koje su pokrenute u toj kuci doveli su do toga da se dijasporom i njenim pitanjima ne žele baviti niti kao viješcu.

Svoj izostanak nisu opravdali te je predvidljivo da su takve instrukcije dobivene sa nekog, pretpostavljamo višeg mjesta. I pojedini tiskovni mediji su izostali tako da je sve to pomalo simptomaticno, ali nauceni na ignoranciju. Na prošlom sastanku Dijaspore gdje je predsjedavao prof.dr. Žarko Dolinar je rekao: « Sacuvaj nas Bože ignoranata na vlasti» izgleda da nas Bog od tog zla nije sacuvao. Nije nam teško prihvatiti cinjenicu da dijaspore nece biti na malom ekranu ili pojedinim novinama. Ako ce tu cinjenicu novine moci izdržati, a što ne bi i Dijaspora?

Od svih državnih institucija i organizacija kojima je upucen poziv jedino se odazvala HGK (hrvatska gospodarska komora). Zahvaljujuci na odzivu organizaciji i njenom predsjedniku gosp. Vidoševicu postavljamo pitanje –zar je samo HGK u dijaspori prepoznao gospodarski potencijal i što skupu ne nazoce i predstavnici drugih ministarstava, a posebice ministarstva gospodarstva kojemu bi trebalo od presudne važnosti biti cinjenica mogucnosti ukljucivanja hrvatske dijaspore u nacionalno gospodarstvo. Rekli bismo, s obzirom u kakvom je ono stanju – i moralna obaveza…

Na samome skupu koji je inace obilovao ugodnim i znanstveno utemeljenim diskusijama, u okviru prve tocke koja je nosila naziv «Fundamentalna pitanja dijaspore» više sudionika je govoreci o aktualnom politickom stanju u zemlji i odnosu vlasti prema izvandomovinskim pripadnicima hrvatskog naroda navelo kako postoje znacajni problemi kod kojih ce biti potrebna znatna pomoc hrvatske dijaspore.

Izdvajamo….

POLITIKA U FUNKCIJI POJEDINACA

Prof. dr. Zvonimir Baletic govoreci o situaciji u gospodarstvu naveo je kako su stvari u gospodarstvu postavljene na krive temelje i to od samog pocetka. Ni promjene vlasti 2000-te godine ni ova zadnja ništa drugo nije potvrdila nego postojanje kontinuiteta u – greškama. Na žalost, ovakvom sustavu ne odgovara dijaspora, a mislim da – kako navodi Baletic – u jednom ovako postavljenom sustavu koji je iscrpljujuci za državu – i samoj dijaspori ne odgovara ovako gospodarski uredena država. Kako kategoricno istice – ovakav sustav ne treba dijasporu, niti njen novac, niti potencijal. Sve dosadašnje vlade su po njemu imale tu politiku kontinuiteta u greškama, a one su nastavljene i dalje. Medutim, navodi kako ova Vlada obecava promjene, ali ni sama nije svjesna na koji ih nacin provesti. Ukoliko se odnosi u gospodarstvu postave na normalne i znanstvene temelje – onda bi po samo gospodarstvo bilo spasonosno ulaženje zdravog kapitala hrvatske dijaspore. Medutim, da bi se to moglo promijeniti potrebno je da se vlast u državi «oslobodi» bankarsko – uvoznickog lobija koji u zemlji lagodno živi, a u stvari zemlju vodi u

gospodarski kolaps i propast….

NIJE SVEJEDNO KAKVI CEMO UCI U EU

Prof. Guste Santini analizirajuci stanje u hrvatskom gospodarstvu i aktualno politicko stanje naveo je kako sa ovakvom stopom rasta BDP-a odnosno udjelom javne potrošnje te posebice raskoraka uvoza i izvoza ni malo nam nije svijetla perspektiva. Promatrajuci te tokove lijecnicki je konstatirao kako je hrvatska država ozbiljno bolesna, a da su problemi metastazirali. Medutim, dok je u medicini takva teška bolest uvijek neplanirana i iznenadujuca – kod države iskazuje uvjerenje kako je to sve planirano i kako nije plod slucajnosti. Ogroman je problem po njemu i tromi te neefikasni birokratski aparat koji je sam sebi postao svrha i koji je doveo do birokratizacije cijelog sustava. Te birokratizacije biti ce se teško riješiti i navodi – biti ce tu potreban kirurški zahvat. Analizirajuci mjere koje se od državne vlasti provode siguran je u konstataciji kako se u stvari kupuje «socijalni mir» i taj racun ce biti ispostavljen. Ukazuje na tijekove privatizacije bankarskog sustava navodeci kako smo prodajom hrvatskih banaka u stvari prodali i hrvatsku nacionalnu štednju. U ovome trenutku – hrvatska država nema svoje jake poslovne banke koja bi mogla biti pokretacem razvoja. Što se tice dijaspore – ona je bogati resurs hrvatske države kojega ona zapostavlja, umjesto da ga podržava. Aktualna vlast u Hrvatskoj maše pozitivnim avisom kao necim što ce nam donijeti blagostanje. Kako navodi – taj avis ima i Turska pa nije godinama ušla u EU, a pitanje je i kada ce. I ono o cemu treba voditi racuna – po navodu gosp. Santinija – nije sama cinjenica ulaska u EU vec nacina na koji cemo uci. Naime, sa ovakvom stopom BDP-a, rastom javne potrošnje, niskim gospodarskim rastom i dr. pokazateljima u tu asocijaciju ulazimo kao siromasi. A kao takvi imati cemo samo otpad EU-e.

Po njegovome mišljenju u EU trebamo uci kao gospoda, u bijelim rukavicama, jaki i samosvojni. A za to ce nam osim vremena trebati i hrvatska dijaspora, njeno ogromno znanje, sposobnost i kapital.

Skup su pozdravili i predstavnici udruga hrvatski branitelja navodeci kako su na ovome skupu prvenstveno da odaju zahvalnost hrvatskoj dijaspori što je u najtežim trenucima po našu zemlju znala povuci prave poteze i pomoci svoj narod u ostvarenju tisucljetnog sna – sna o hrvatskoj državi.

Ujedno smo ovdje – kako navodi gosp. Tomislav Rožic – da iskažemo i svoje nezadovoljstvo odnosom aktualne vlasti prema braniteljima, a poglavito prema hrvatskim vitezovima koji su oslobadajuci svoju zemlju od okupatora došli pod udar Haškog tribunala. Tu smo da zajedno sa dijasporom otvoreno kažemo istinu o domovinskom ratu – navodi.

Skup je nastavljen u poslijepodnevnim satima obradom tema «Odnos aktualne vlasti prema izvandomovinskim pripadnicima hrvatskog naroda», a biti ce obradena i tema «Branitelja» i «Mladi».

Nastavak