OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
GOSPODINU IVICI RAČANU

Molimo Vas da upotrijebite sve svoje znanje i sposobnosti Vi i Vlada kojom upravljate i zaštitite teritorij države Hrvatske na kopnu i na moru.
Nemojte dozvoliti poniženje Hrvatskog Naroda, kojem se uzima dio mora, pa makar to bili Slovenci do čijih dobrosusjedskih odnosa nam je itekako stalo.
Hrvatski Narod se znao obraniti od fašizma, od srpskog agresora, kada nije imao ni vojsku ni policiju, ni svoju državu. Danas imamo svoju vojsku, svoju policiju i svoju državu, i sigurno smo u stanju braniti i obraniti svaki pedalj hrvatske zemlje svaki metar hrvatskog mora.
Dijaspora je zabrinuta Vašim odnosom prema teritoriju Republike Hrvatske . Vašim ustupanjem dijela hrvatskog mora Sloveniji, što je svojim pismom upućenim Vama i Saboru RH od rujna 2001. g. /Kopija pisma u Prilogu/ napisano i putem pisma izraženom nezadovoljstvo sporazumom kojeg se Vi potpisali sa Predsjednikom Slovenski Vlade gospodinom Drnovšekom.
Zamolili smo Sabor RH da sporazum ne potvrdi, što je uz svestrano razumijevanje i podršku saborskih zastupnika Sabor i uvažio i sporazum odbio. Slijedom Vašeg sporazuma /Kojeg Slovenci prihvaćaju ako ga je Sabor RH potvrdio/ danas hrvatski ribari se moraju povlačiti ispred slovenskih ribara hrvatska policija ispred slovenske policije i to sa svog Hrvatskog mora, što je ponižavajuće za sve pripadnike Hrvatskog naroda koji žive u Hrvatskoj i u svijetu. Zar smo zaboravili našu svetinju «Tuđe nećemo, svoje nedamo».
Molimo Vas gosp. Predsjedniče Hrvatske Vlade štitite i zaštitite teritorij države Hrvatske i ne dozvolite da bilo tko ponižava Hrvatsku i Hrvatski Narod. Vi ste to p Ustavu Republike Hrvatske obvezni i molimo Vas da svoju Ustavnu obvezu časno i pošteno ispunjavate.
Što se tiče nekih neslužbenih opravdanja da se Sloveniji treba tolerirati i pred njima ponižavati kako se ne bi ugrozio hrvatski turizam. Nemamo mi što ugroziti. Sve devize od turizma koje Hrvatska dobije tako i daje Sloveniji za vodu, mlijeko i druge proizvode. Tako da će financijski više izgubiti Slovenci kada su devize od turizma u pitanju nego Hrvatska (pogledajte koji je dnevni uvoz robe iz Slovenije, vjerujemo da Vi te informacije pratite) pa ćete vidjeti što mi imamo od turizma.
Kada je u pitanju teritorij RH onda nije važna cijena tu dileme nema niti je može biti.
Molim Vas gospodine Predsjedniče Vlade RH, hitno poduzmite mjere zaštite hrvatskom mora hrvatskog ponosa.
Unaprijed hvala uz štovanje!

Poreč, 14.08.2002.g. Koordinator Kluba:
Niko Šoljak prof. ing.
Prilog: Pismo upućeno Vladi i Saboru
RH u rujnu 2001.g.

PRILOG:

KAKO UREDITI HRVATSKO-SLOVENSKU GRANICU?
Hrvatska i Slovenija imaju još nedefiniranih graničnih područja i na kopnu i na moru. Osim tih neriješenih graničnih crta ostala je neriješena NE Krško i dug štedišama koje duguje Ljubljanska banka.
Sporazum Račan – Drnovšek nije najsretnije rješenje posebno ne razgraničenje na moru u Piranskom zaljevu. Svatko razborit u Hrvatskoj, jednako tako i u hrvatskome iseljeništvu, želi i podržava najbolje i najsrdačnije odnose Hrvatske sa Slovenijom. Susjedi smo , povijesni smo bliski, bili smo zajedno u dramatičnom vremenu, proglašenja državne neovisnosti i samostalnosti.
Optimalni politički i gospodarski hrvatsko slovenski odnosi korisni su za obje zemlje i pridonose brzim integracijama Hrvatske i Slovenije u Europsku uniju.
Tijekom pregovora o morskoj granici 1991. do 2001. godine Hrvatska je predlagala
da se morska granica u Piranskome zaljevu uredi na načelima međunarodnoga prava i primjenom metoda uobičajenih u međunarodnoj praksi, tj. povlačenjem tzv. ''ravne crte'' na kojoj je svaka točka jednako udaljena od najbliže hrvatske i slovenske obale.
Taj se način povlačenja morske granice najčešće primjenjuje u svijetu i najpravilniji je za obje države (pogotovo je Piranski zaljev sa stajališta međunarodnoga prava prost zaljev, nema otoka na ulaz u zaljev, ulegnuća obale i sl.). Hrvatska je pokazala dobru volju za postizanjem kompromisa. Jedan od primjera je slijedeći: odustala je od granice sredinom prirodnog korita rijeke Dragonje do njezina usaea u more i pristala da se granica povuče sredinom umjetnoga kanala sv. Odorika (kojim se sada Dragonja ulijeva u more ), koji je prokopan nakon Drugog svjetskog rata zbog zaštite solana u Piranskome zaljevu. Prirodni kanal se nalazi sjevernije (na slovenskoj strani) od umjetnog kanala sv. Odorika, a između te dvije točke, prirodnog usaea Dragonje i kanala, zračna je luka Portorož.
Ugovorom o granici koje je dogovoren između predsjednika hrvatske Vlade Ivice Račana i slovenskog predsjednika Vlade Janeza Drnovšeka, napušteno je stajalište koje je do sada zastupalo šest hrvatskih vlada a zanemarena je i ''platt~oana za pregovore o granici sa Slovenijom'', koju je svojedobno utvrdio Sabor RH. Taj ugovor hrvatska Vlada nije smejra parafirat. U Piranskome zaljevu i u morskom području izvan Piranskog zaljeva do granice sa Slovenijom Hrvatska je prepustila Sloveniji 119 eet. Km. Mora, morskog dna, i morskog podzemlja. Taj jednostrani ustupak Hrvatske, neopravdan je, neprihvatljiv i štetan za Hrvatsku. Izvan granične crte, južnije u Tršćanskome zaljevu spomenutim ugovorom Hrvatska se jednostrano odriče dijela svog kompaktnog i neospomog državnog područja (teritorijalnog mora, koje je za državu jednako kao i kopno), uspostavljanjem koridora otvorenoga mora (koje nije pod vlašću nijedne države pa je u tome koridoru slobodan ribolov za sve ribare svijeta, prolazak neograničenog broja ratnih brodova i sl.) površine 47 eet. Km. Taj ustupak je suprotan temeljnim odredbama u Ustavu RH kojima se zabranjuje bilo kakvo mijenjanje, otuđenje ili prenošenje državnog teritorija. Ugovorom o granici sa Slovenijom Hrvatska se odrekla prava da u tome koridoru proglasi gospodarski morski pojas, a odrekla se i iskorištavanja rudnog bogatstva u podmorju koridora.
Zapadno od koridora do granice s Italijom, ostala je ''visjeti'' eksklava (trokut) državnoga područja (teritorijalnog mora) Hrvatske površine 7 eet. Km. Pošto taj dio mora nije vezan uz kopno (more je tzv. pripadak kopna i uvijek slijedi kopno, ne može se na primjer samostalno bez kopna prodati), neodrživ je sa stajališta međunarodnog prava (takva primjera nema nigdje na svijetu). Kaže Akademik Davorin Rudol^^ taj dio mora može se smatrati (naravno, ako ugovor stupi na snagu, praktički izgubljenim za Hrvatsku.
2001.09.11.
Predlažemo ako se dvije vlade ne mogu složiti o morskoj granici, smatramo da se spor mora uputiti na rješavanje jednom međunarodnih sudova ili međunarodnoj arbitraži. Svoej sporove o morskoj granici rješavali su u novije vrijeme pred sudom ili arbitražnim sudom SAD i Kanada, Velika Britanija i Francuska, Njemačka, Danska i Nizozemska, Tunis i Libija te druge zemlje, pa nema nikakvog razloga da svoj spor ne povjere sudu Hrvatska i Slovenija. Odluka suda ili arbitražnog suda obvezna je za zemlje u sporu.
Razumnim zahtjevima Slovenije koja spada u tzv. zemlje u nepravednome geografskome položaju može se udovoljiti sporazumom o pravnome režimu u graničnim područjima i u teritorijalnome moru RH (dogovorom o nekoj vrsti slobodne plovidbe slovenskih brodova hrvatskim teritorijalnim morem, tako da se u plovidbu ne upliću hrvatski policijski i carinski organi, slobodnim prelaskom državne granice za građane koji žive u pograničnim područjima, uklanjanjem administrativnih zapreka za prijelaz granice., otvaranjem velikog broja graničnih prijelaza i sl.) a da se pri tome ne zalazi u državni teritorij. Nigdje u svijetu nijedna država jednostrano ne ustupa svoj teritorij bilo kome, niti ga uporabljuje kao kompenzaciju za t7nancijske transakcije (npr. da bi Slovenija isplatila štedne uloge hrvatskim štedišama koji su ulagali novac u Ljubljansku banku) ili rješavanje tekućih gospodarskih pitanja (npr. problema vezanih uz nuklearku Krško). S teritorijem se ne trguje. Primjer je Europska unija: između država članica nema nikakvih policijskih ni carinskih zapreka ili kontrola, a nijedna državna granica nije promijenjena. Paratiranje ugovora o granici sa Slovenijom koje je objavila hrvatska Vlada bez prethodnog konzultiranja Sabora i usuprot hrvatskome javnom mijenju ishitreno je i štetno za Hrvatsku. Ako Vlada samovoljno potpiše ugovor. A kasnije ga Sabor ne ratificira, potpisani ugovor može imati štetne učinke u postupku rješavanja spora pred međunarodnim sudom ili arbitražom.
2001.09.11.
Hrvatska Dijaspora moli Saborske zastupnike Hrvatskog državnog Sal~da da sporazum Račan Drnovšek ne prihvate i traži od Vlade da nastave sa pregovorima sa Slovenijom uz naglasak da se Sloveniji da izlaz do međunarodnih voda s tim da Slovenija da Hrvatskoj kopneni koridor do Talijanskog teritorija.
Time bi Slovenija morskim putem imala izlaz u svijet a Hrvatska kopnenim putem u Europu. Hrvatska bi i takvim sporazumom bila oštećena, jer daje veću površinu svog teritorija. To se može nadoknaditi drugim suputcima koje će Slovenija dati Hrvastkoj.
Time bi Hrvatska sa Slovenijom riješila granične crte vjerojatno zauvijek. Hrvatski i Slovenski građani takvim sporazumom bili bi ravnopravnim. I to je za međuljudske odnose i te kako bitno. Svako drugo rješenje ponižavajuće je za hrvatske građane i ne vodi dobrosusjedskim odnosima a to može imati dalekosežne posljedice. Vjerujemo da će Hrvatska Vlada o tome voditi računa i odustati od predloženog sporazuma i potražiti pravednije rješenje za Hrvatsku i Hrvatski Narod.
Za Klub:
Niko Šoljak prof. ing.
09.11.2001.g.


 

INDEX