Konstruktivno udruzivanje hrvatskih prirodoznanstvenika

Davor Pavuna

davor.pavuna@epfl.ch

Institute of Physics of Complex Matter

Swiss Federal Institute of Technology (ETH)

CH-1015 Lausanne, EPFL - Switzerland

http://pavuna.epfl.ch

U Hrvatskoj naizgled postoji sve sto nam treba za uspjeh nacije: obrazovni sustav, (visoko-)skolski programi, instituti, centri za transfer tehnologije, izvjesca privredne komore koja javljaju da su nasi inovatori vrlo uspjesni.

(vidi : http://www.hgk.hr/komora/hrv/PRESS/PRIOPCENJA/arhiva/2003/11/2711-6.htm )

Medjutim, na internet stranici Centra za Transfer Tehnologije (CTT: http://www.ctt.hr/obrazovanje.asp ) vidimo realnost: '' Prema posljednjim izvjestajima Zavoda za statistiku tek nesto preko sedam posto stanovnistva ima visoku naobrazbu, visu svega oko cetiri posto, srednju naobrazbu ima oko 45 posto, a 40-ak posto stanovnistva nizu. U danasnje vrijeme to su vrlo losi pokazatelji, pogotovo gledajuçi sa stajalista razvijenih zemalja i visokih tehnologija. CTT neprekidno naglasava da Hrvatska gubi intelektualne/radne resurse i sve cesce nedostaju strucnjaci. Iz tog razloga, CTT posvecuje veliku paznju upravo obrazovanju, kao jednoj od primarnih potreba RH.''

Dakle, jasno je da objektivno vrlo malen broj znanstvenika, te opcenito, visoko strucnih osoba, ne moze preko noci promjeniti sveopcu situaciju nacije, pa sam vec ranije u brojnim izvjescima napisao (http://www.hkz-kkv.ch/pavuna.php ) da smatram da je red da se u katolickoj zemlji Crkva pobrine da ipak bas nemamo gladnih, a da Vlada djeluje na poboljsanju opce socijalne situacije u zemlji.

Ono sto mi znanstvenici, nasi inzenjeri-inovatori, te poduzetni tehnolozi, mozemo uciniti jest da u svjetskoj ekonomiji znanja, inicijativa i strateskih udruzivanja 21-og stoljeca pokusamo svi zajedno poboljsati barem utjecaj i uspjesnost tog visoko-obrazovanog dijela nacije. U principu, to je ono sto i MZOS i Poslovno-inovacijski centar BICRO vide u svojoj viziji ( http://www.mzos.hr/default.asp?jezik=&ru=177&sid= ).

No, ravnatelj Instituta Rudjer Boskovic-a, dr. Stjepan Marcelja, biofizicar s dugogodisnjim iskustvom u svjetskim institucijama, jasno upozorava na svojoj web stranici ( http://www.director.irb.hr/inovacije.htm ) : ''Ceka nas jos mnogo posla da bismo sva vazna pravila dotjerali tako da znanost postane cvrsto integrirani dio uspjesnog nacionalnog inovacijskog sustava.''

Dakle, Hrvatska ocito ima i brojne organizacijske probleme tzv. tranzicijskih zemalja, no, poput Irske ili Izraela mi takodjer imamo specificnost da velik broj nasih strucnjaka zivi i djeluje posvuda u svijetu, te svi imamo volju da pomognemo da se taj proces tranzicije ubrza.

Buduci sam vec godinama redovno povezan s brojnim strucnjacima dragovoljcima ( vidi : http://www.hssd.hr/odbori/znanost.htm ) smatram da uz bolju organizaciju, te strateskim povezivanjem znalaca, uz mudru orijentaciju na mlade talente, Hrvatska bi vec u jednoj generaciji (npr. do 2025.) mogla ostvariti jacu znanstveno-tehnolosku bazu, pa nadajmo se i bar 2-3 visoko uspjesne, svjetski relevantne tvrtke, poput Nokia-e, Ikea-e ili Nestle-a (http://www.hkz-kkv.ch/pavuna.php ). Nasu buducnost cine kultura biotehnologije i ekoturizam, nova znanja u gospodarstvu te stvaranje velikih dohodaka s malo znalaca ('Microsoft' nema ni 300.000 zaposlenih) u najljepsoj i zadnjoj cistoj zemlji u Europi! Evo, na taj nacin mi u inozemstvu pojednostavljeno vidimo Hrvatsku. I naglasavam, takva ce Hrvatska i biti jer bi u suprotnome mogla nestati, izmanipulirana najgorom vrstom tzv. eurokapitalista. Uz to svakako je nuzno pojacati ulogu Splita i juzne Hrvatske, jer je jos uvijek skoro 99% znanosti koncentrirano u Zagrebu; no, naravno i ostale centre cemo podrzati.

Da bismo to postigli nuzna nam je medijska pomoc hrvatske televizije da bi se u naciji sustavno pojacala svijest da i mi imamo nase vrhunske 'Janice' u znanosti i tehnologiji : postoje brojni primjeri uspjeha nasih mladih, a samopouzdanje nacije je bit nase buducnosti (http://www.fokus-tjednik.hr/vijest_arhiva.asp?vijest=1737&izdanje=78 ).

Cesto mozemo koristiti uspjesne primjere iz Irske, Izraela, Svicarske ... kako se mlade ljude planski stimulira i kako im se zrelom infrastrukturom pomaze u inovaciji i integraciji u svjetski znanstveno-tehnoloski sustav (vidi npr. http://www.startupcafe.ch/ i http://cdm.epfl.ch/homepage.php ). Postoje uspjesna rijesenja kako se smanjuje odlijev mozgova, a mnogi mladi bi se lakse odlucili ostati u Hrvatskoj (ili vratiti se nakon specijalizacije) ako im pomognemo u rijesavanju stambenog pitanja. Za nase dokazane vrhunske strucnjake koje zelimo vracati iz inozemstva takodjer postoje brojna rijesenja, ali je svima bitno da cijela vizija i strategija post-tranzicijskog drustva znanja bude jednom zauvijek prihvacena na najvisem nacionalnom nivou; u suprotnom, odlijev mozgova ce se nastaviti.

Rijetko cemo samo 'suhim' znanjem i pokusajima iz Hrvatske uspjeti u bilo kojoj svjetski relevantnoj aktivnosti. Zato moramo napokon postaviti i nasu globalnu infrastrukturu te imati nase ljude i prijatelje u tzv. centrima moci i odlucivanja: u filmskoj industriji to je npr. Hollywood, dok u znanosti to moze biti npr. Harvard, u tehnologiji Stanford ... a u financijskoj podrsci projektima Europske Unije to je svakako Bruxelles ...

Planirajmo i stvaranje nase 'krovne' tvrtke ‘Croatia-Tech’ koja ce nacionalne proizvode i inovacije uspjesno predstavljati u New Yorku, u Bruxellesu ili Hong Kongu ... sve to, a i jos puno vise su vec ostvarili npr. Izraelci, a i drugi narodi, pa iskoristimo i poklonimo naciji sva ta brojna korisna iskustva jer nas ima stvarno posvuda po svijetu.

Pritom cuvajmo zajednistvo jer mi znanstvenici nismo korumpirani, te imamo i razvijenu kulturu strucnog (ne)slaganja, pa pokusajmo (p)ostati nacionalni primjer. Vazno je da mudrom strategijom izbjegnemo polarizaciju izmedju 'siromasnih' domacih i 'privilegiranih' inozemnih hrvatskih strucnjaka, te u nasim buducim susretima ponudimo, te realiziramo jednu uspjesnu viziju i strategiju koju Lijepa Nasa nakon brojnih stoljeca patnje svakako zasluzuje.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

INDEX